Opstruktivna apneja u snu, eng. Obstructive sleep apnea (OSA) najčešći je poremećaj disanja povezan sa spavanjem i karakteriziran je ponavljajućim epizodama potpune ili djelomične opstrukcije (zatvaranja) gornjih dišnih putova što dovodi do smanjenog ili odsutnog disanja tijekom sna (više od 10 sekundi). Te se epizode nazivaju "apneja" s potpunim ili gotovo potpunim prestankom disanja dužim od 10 sekundi ili "hipopneja" kada je smanjenje disanja djelomično u trajanju kraćem od 10 sekundi. U oba slučaja može doći do pada zasićenja krvi kisikom, poremećaja spavanja ili oboje. Opstruktivna apneja može potrajati i duže od 2 minute i popraćena je hrkanjem nakon ponovne uspostave disanja. Poremećaj varira ovisno o razini opuštenosti jezika i mišića nepčanog vela. Velika učestalost apneje ili hipopneje tijekom spavanja može ometati prijeko potreban san, koji - u kombinaciji s poremećajima u oksigenaciji krvi - doprinosi negativnim posljedicama na zdravlje i kvalitetu života. Većina osoba s apnejom u snu nije svjesna poremećaja u disanju tijekom spavanja, čak ni nakon buđenja. Supružnik ili član obitelji može primjetiti hrkanje ili nešto što se čini poput prestanka disanja, dahtanja ili gušenja tijekom spavanja. Pojedinci koji žive i/ili spavaju sami često nisu svjesni stanja. Simptomi mogu biti prisutni godinama ili čak desetljećima bez identifikacije, a za to vrijeme pojedinac može postati uvjetovan na dnevnu pospanost, probleme s pažnjom, razdražljivost, buđenje sa suhim ustima ili grloboljom, iscrpljenost i neprestan umor povezan sa značajnim razinama poremećaja spavanja.
Faktori rizika za OSA-u su prekomjerna tjelesna težina, opseg vrata veći od 44 cm, usko ždrijelo, veliki krajnici, velika resica, mala brada, pušenje i konzumacija alkohola, sedativa, bolesti srca i moždani udar. OSA je povezana s brojnim kroničnim bolestima i stanjima kao što su hipertenzija, koronarna bolest, srčane aritmije, moždani udar, kronična opstruktivna plućna bolest (KOPB), pretilost, metabolički sindrom, šećerna bolest, gastroezofagealna refluksna bolest (GERB). Više od 85% osoba s klinički značajnom i potencijalno lječivom OSA-om nikad nije dijagnosticirano, a ne liječenje apneje utječe na nastanak i razvoj već postojećih kardiovaskularnih i cerebrovaskularnih bolesti poput hipertenzije i zatajivanja srca te dovodi do povreda ili smrti prilikom upravljanja motornim vozilom ili u sličnim nesrećama koje su posljedica pretjerane pospanosti (hipersomnolencije).
STOP BANG upitnik je jednostavan upitnik koji se primjenjuje u novije vrijeme za provjeru osoba s povišenim rizikom za opstruktivnu apneju u snu. U postavljanju definitivne dijagnoze OSA-e kao zlatni standard provodi se cjelonoćna polisomnografija. Ona se provodi u specijaliziranom laboratoriju, pod kontinuiranim audio/video nadzorom educiranog tehničara, gdje se kontinuirano digitalno snimaju i kvantificiraju različite fiziološke varijable: električna moždana aktivnost (elektroencefalogram, EEG), mišićna aktivnost submentalnih mišića i udova (elektromiogram, EMG), elektrokardiogram (EKG), pokreti očiju (elektrookulogram, EOG), torakoabdominalni dišni rad (pletizmografski), protok zraka, pulsna oksimetrija, hrkanje, položaj tijela kod spavanja, pomaci nogu, itsl. Fizikalni pregled treba uključiti obradu za moguću nazalnu opstrukciju, hipertrofiju tonzila, znakove loše kontrole hipertenzije i mjerenje opsega vrata. Liječi se nazalnim CPAP uređajem (eng. continuous positive airway pressure, hrv. kontinuirani pozitivni tlak u dišnim putovima), oralnim pomagalima, te, kirirškim putem ako je OSA uzrokovana prevelikim mandulama ili polipima, ili ako pacijent ne podnosi masku zbog ozljede gornjih dišnih putova. Liječenje CPAP-om je neinvanzivna terapija dokazano učinkovita u korekciji svih parametara apneje u snu (smanjenje epizoda apneje/hipopneje, normalizacija strukture spavanja, poboljšanje oksigenacije, smanjenje buđenja i hrkanja, normalizacija srčanoga ritma). Poboljšava prohodnost gornjih dišnih putova primjenom pozitivnog tlaka koji se obično kreće od 3 do 15 cm H2O. Terapija se primjenjuje doživotno, a može također smanjiti neurokognitivna oštećenja i krvni tlak.
